Bert Bos,
W3C Style Activity Lead
Webmaster
Last updated: $Date: 2009/09/21 10:32:06 $ GMT
Hrvatski prijevod dokumenta “Web Style Sheets”
Izvorna verzija: http://www.w3.org/Style/
Prevoditeljica: Mark Goeder-Tarant
Dragi čitatelji ovog dokumenta, želimo vam skrenuti pozornost na činjenicu da je ova stranica prijevod W3C-ovog teksta.
Izvorni tekst zaštićen je autorskim pravima. Molimo da obratite pažnju na napomene sadržane u izvornom dokumentu.
Prevoditelj ima isključiva vlasnička prava na prijevod. Ne preuzimamo odgovornost za eventualne greške u prijevodu.
Jedini mjerodavni i legitimni dokument jest W3C-ov izvornik na engleskom jeziku.
Komentari prevoditelja označeni su kao takvi te također podliježu autorskim pravima prevoditelja. Oni nisu sastavni dio engleskog izvornika.
Zahvaljujemo Zahnarzt für Vollnarkose im Taunus na ovom prijevodu i srdačnoj potpori.
(Ova stranica koristi CSS stilske uzorke)
-Jakob Nielsen
Stilski uzorci opisuju prikaz dokumenata na monitoru, u ispisanom obliku ili, pak, njihov izgovor. Od svog osnutka 1994. godine W3C aktivno promiče upotrebu stilskih uzoraka na WEB-u. Grupa Style Activity razvila je razne W3C smjernice (CSS1, CSS2, XPath, XSLT). CSS je posebno široko implementiran u browserima.
Upotrebom stilskih uzoraka u strukturiranim dokumentima na internetu (npr. HTML) autori i čitatelji mogu utjecati na prikazivanje dokumenata bez da pritom bude žrtvovana neovisnost platforme ili moraju biti dodani .
Stilskim se uzorcima najlakše može eksperimentirati tako da se pronađe browser koji podržava CSS. Diskusije o stilskim uzorcima vode se na mejling listi [email protected] i na comp.infosystems.www.authoring.stylesheets.
Grupa W3C Style Activity razvija također XSL koji se sastoji od kombinacije XSLT-a i "formatiranih objekata" (XSL-FO).
Pitate se kojega odabrati? Pročitajte "CSS i XSL"
Činjenica da je W3C pored XSL-a razvio još CSS izazvala je pomalo zbunjenost. Zašto razvijati drugi jezik stilskih uzoraka kad ni prvi još nije završen? Odgovor se može pronaći u slijedećoj tabeli:
| CSS | XSL | |
|---|---|---|
| Može li se koristiti s HTML-om? | da | ne |
| Može li se koristiti s XML-om? | da | da |
| Transformacijski jezik? | ne | da |
| Sintaksa | CSS | XML |
Jedinstvena je karakteristika ta da se CSS može koristiti za stiliziranje HTML i XML dokumenata, dok XSL pruža mogućnost transformacije dokumenata. XSL se, primjerice, može koristiti za transformiranje XML podataka u HTML/CSS dokumente na serveru. Na taj se način ova dva jezika nadopunjuju i mogu zajedno koristiti.
Oba se jezika mogu koristiti za stiliziranje XML dokumenata.
CSS i XSL koriste jednak temeljni model formatiranja tako da dizajneri imaju pristup istim mogućnostima formatiranja u oba jezika. W3C će predano raditi na tome da osigura interoperativnu implementaciju dostupnih modela za formatiranje.
W3C-ova napomena na temu o kombiniranom korištenju XSL-a i CSS-a može se pročitati pod poveznicom "Using XSL and CSS together".
Ako se prvi put susrećete s ovom temom, preporučujemo da pročitate nekoliko novinskih izvješća o stilskim uzorcima:
Pogledajte CSS i XSL stranice gdje možete pronaći više (aktualnijih) članaka.
Informacije o gumbovima na dnu stranice dostupne su na stranici za gumbove i CSS validatoru.
Cascading Style Sheets (CSS) je stilski mehanizam koji je razvijen da se udovolji potrebama web dizajnera i korisnika.
W3C ima radnu skupinu za razvijanje XSL-a (eXtensible Style Language). XSL se nadovezuje na DSSSL i CSS te je prvenstveno namijenjen radu s visoko strukturiranim XML podacima koji npr. prije prikazivanja moraju biti reorganizirani. Za više informacija o XSL-u pogledajte W3C-ovu XSL stranicu s popisom resursa.
DSSSL je stilski jezik s mnogobrojnim sljedbenicima u SGML zajednici namijenjen stablastoj transformaciji dokumenata. Resursi na temu DSSSL-a na internetu:
CSS datoteka može biti kreirana i uređena "ručno", npr. uspomoć uređivača teksta, ali jednako tako program može biti napisan i u ECMAscriptu, Javi ili nekom drugom jeziku koji obrađuje stilske uzorke. To je zapravo toliko uobičajeno da već postoje programske biblioteke s korisnim funkcijama stavljenim na raspolaganje. Kako bi pomogao u portiranju takvih programa i biblioteka na različite kompjuterske platforme, W3C je razvio specifikaciju zvanu CSS-DOM kojom se definira skup funkcija neophodnih u svim takvim bibliotekama.
CSS Document Object Model je API (apstraktno programsko sučelje) za obrađivanje CSS-a (do izvjesne mjere i drugih stilskih jezika) unutar programa. API je specifikacija programske biblioteke. Nju možete shvatiti kao priručnik s uputama: opisuje funkcije i njihove parametre, ali ne sadrži i sâm kôd.
Postoji nekoliko dostupnih CSS-DOM biblioteka za različite platforme. Veliki broj njih je besplatan. Mnogi browseri imaju ugrađenu CSS-DOM biblioteku za upotrebu u ECMAScript programima.
SAC (jednostavan API za CSS) dopuna je CSS-DOM-u. CSS-DOM sadrži funkcije za obrađivanje stilskih uzoraka nakon njihovog učitavanja u memoriju. Funkcije definirane SAC-om pomažu u parsingu stilskog uzorka, npr. u transferu stilskog uzorka iz datoteke u memoriju.
CSS-DOM je preporuka W3C-a. SAC je projekt u razvoju. Neki programi (osim browsera) izlistani su na stranici s pregledom CSS-ova.
Također pogledajte:
W3C tim i predstavnici članova W3C-a često prave prezentacije.
Dinamički HTML izraz je koji se rabi za opisivanje HTML stranica s dinamičkim sadržajem. CSS je jedna od tri komponente dinamičkog HTML-a; druge dvije su sâm HTML te JavaScript (koji je standardiziran pod imenom EcmaScript). Te tri komponente povezane su s DOM-om (Document Object Model).